Zašto sanjamo?!

609806-86326bd2-9dae-11e3-b2ad-08c02f4f904c

 

Naša psiha ima dvije strane: dnevnu i noćnu. Dnevnu stranu predstavlja svijest, a noćnu nesvjesno psihičko funkcioniranje čiji su izraz snovi. Snovi nas prate na našem životnom putu od rođenja do smrti. Čovjek svake noći sanja u prosjeku dva sata, oko 1000 snova godišnje. Jedna od najosnovnijih čovjekovih potreba je potreba za snom i odmorom. C.G.Jung za snove kaže da su oni prirodni fenomen, odnosno produkti na koje mi nemamo utjecaja, ne ovise o željama i volji našega ega. San nema potrebe da se maskira, već je ono jednostavno što jesmo i  stoga je san objektivan prikaz jer na njega svjesno ne možemo utjecati. Snovi nam omogućavaju, čak i ako ih ne pamtimo i ne razumijemo, veću efikasnost u intelektualnom radu i životu općenito.

1953. godine na sveučilištu u Chicagu Nathaniel Kleitmann i Eugen Aserinsky primjetili su na jednoj bebi da prilikom spavanja pokreće očne jabučice ispod kapaka. Nakon toga počeli su vršiti istraživanja putem EEG-a praćenjem moždanih valova i pri tome su otkrili pet stadija tijekom spavanja. Stadij 1 je faza najmanje dubine spavanja koja je slična EEG-u u budnom stanju, a stadij 4 je faza najdubljeg spavanja, čiji je EEG sličan komi. Ovaj ciklus od četiri stadija tijekom noći ponovi se četiri ili pet puta. Kod stadija 2,3,4 primijetili su da uopće nema brzih pomaka očiju. Na temelju ovih istraživanja zaključili su da osoba za vrijeme brzih pokreta očiju sanja, a tu fazu su nazvali REM-faza spavanja. REM-spavanje važno je za rast i obnovu moždanih ćelija. Na temelju daljnjih istraživanja  koje je provodio William Dement došlo se je do zaključka da uslijed namjernog prekidanja REM faze spavanja dolazi do psihičkih i somatskih poremećaja

San ima dvojake korijene: jedan dio nalazi se u našim svjesnim iskustvima, a drugi dio pronalazimo u sadržaju nesvjesnog. San kao produkt nesvjesnog pokazuje nam se kao najbolje oruđe za pristup nesvjesnim procesima. Nesvjesno pomaže svijesti da vidi cjelinu, preko snova ona se proširuje. Upravo zbog povezanosti svjesti i nesvjesnog snovi se ne smiju tumačiti izvan konteksta sadržaja svjesti. Kako ne bi izgubili ovu dimenziju možemo uvijek postaviti pitanje: koji se svjesni stav kompenzira s ovim snom? Iz toga proizlazi i jedna od najvažnijih funkcija sna: uspostavljanje psihološke ravnoteže između nesvjesnoga i na taj način ostvaruje se ljekovit efekt. Stoga se uvijek moramo pitati što nesvjesno želi kompenzirati ili korigirati kod svjesnog djela ličnosti, jer nesvjesni dijelovi su nam potrebni kako bi nadopunili svijest. Snovi također imaju i reduktivnu funkciju koja rastvara, rastavlja, obezvrjeđuje, razara i ruši prividne i lažne veličine i suočava nas s onime što stvarno jesmo.

Advertisements

Leave a Reply

Please log in using one of these methods to post your comment:

WordPress.com Logo

You are commenting using your WordPress.com account. Log Out /  Change )

Google+ photo

You are commenting using your Google+ account. Log Out /  Change )

Twitter picture

You are commenting using your Twitter account. Log Out /  Change )

Facebook photo

You are commenting using your Facebook account. Log Out /  Change )

Connecting to %s